Otok Murter

Otok Murter najveći je i kopnu najbliži otok na šibenskom području!

Otok Murter najveći je i kopnu najbliži otok na šibenskom području, odvojen od kopna uskim Murterskim kanalom, preko kojega je u mjestu Tisno izgrađen pokretni most dužine 12 metara. Asfaltiranom cestom (6 kilometara) povezan je s Jadranskom turističkom cestom, a od Šibenika je udaljen 29 km.

Vapnenački dio otoka pokriven je oskudnom vegetacijom. Na sjeverozapadnom dijelu Murtera nalaze se plodna polja i zdenci pitke vode. Najviši vrh je Raduč, visok 125 metara.

Smješten na vratima Kornatskoga otočja (Murterani su vlasnici većine zemljišta), Murter je privlačna točka nautičara, ali i svih ljubitelja tihog odmora. Počeci turizma u Murteru sežu u tridesete godine ovoga stoljeća, kada je u uvali Slanica izgrađena Češka vila.

Stanovništvo otoka Murtera bavi se poljoprivredom, stočarstvom i ribarstvom. Od poljoprivrednih kultura najviše se uzgaja maslina, voće i povrće. Danas su osim tih tradicionalnih djelatnosti razvijeni turizam i mala privreda.

Murter nudi raznovrstan smještaj (hotel, apartmani, marina), lijepe i tihe plaže, brojne restauracije i gostionice, no svaki će murterski gost s posebnim doživljajem posjetiti Kornatsko otočje za jednog od svakodnevno organiziranih izleta. U mjestu su sportski tereni (tenis, košarka, mali nogomet), a postoji mogućnost za sportove na vodi. U ljetnoj sezoni organiziraju se razna sportska natjecanja, a prethodi im travanjska regata Murter - Kornati kao svojevrstan uvod u sezonu.

Tradicionalne svečanosti su: Sv. Roko (16. kolovoza); Murterska fešta blagdana Male Gospe (8. rujna);

Osim Murtera, koji je najveće i najstarije naselje, na otoku se nalaze još tri mjesta: Betina, Jezera i Tisno.

Otok Murter je bio nastanjen već u pretpovijesti i u doba Ilira. Liburni i Rimljani, koji su živjeli na otoku, ostavili su jasne tragove svoje nazočnosti. Arhitektonski ostaci rimskih objekata, lučkih uređaja i mozaici govore o važnosti otoka u antičko doba.

Otok prvi put spominje Plinije Stariji pod imenom Colentum. Hrvatsko ime otoka Srimac (Srimač) javlja se 1251. godine kad je ugarsko-hrvatski kralj Bela odredio granice šibenske komune. Od 1740. godine otok dobiva ime Murter. Podrijetlo imena Murter još je znanstveno nedokazano. U novije vrijeme prevladava mišljenje da se naziv Murter odnosi na antičko izdubljeno kameno korito koje se nalazilo u sklopu preše za ulje, a zvalo se mortarium. Riječ mortar, mortario u hrvatskom jeziku ima značenje mužar, stupa - radi se o nazivima za posude u kojima se ručno melju žitarice, a stupa se koristi i kao naziv za prešu ili tijesak Drugo promišljanje vezano je uz toponim uvale Murtar koja se nalazi na jugozapadnom dijelu otoka po kojoj je kasnije cijeli otok dobio ime.

U blizini današnjeg naselja nalazio se antički grad Colentum čiji ostaci, koje je već velikim dijelom pokrilo more, leže u podnožju brda Gradine, na sjevernoj strani uvale Hramine. Colentum je doživljavao svoj procvat najverojatnije u vrijeme vladavine rimskih careva Nerona (37.- 68.) i Vespazijana (9.-79.) čiji je novac pronađen tijekom prvih arheoloških istraživanje provedenih od 1907. do 1909. godine. Grad je imao tipičnu antičku arhitekturu, kuće podignute na kat, cisterne za vodu, terme i uske ulice popločane kamenim pločama vrlo slične današnjim ulicama u starim dijelovima dalmatinskih gradova, pa i starom dijelu Murtera. Arheolozi su otkrili luksuzne zgrade, najverojatnije ljetnikovce, terasasto raspoređene niz padinu Gradine, s pročeljima okrenutim prema moru. Pretpostavlja se da su Colentum početkom 2. stoljeća srušili i opljačkali gusari, a ima indicija da je stradao u potresu. Dio ruševina uz obalu bio je obnovljen, ali Colentum više nikada nije vratio svoj početni sjaj. Daljnja sudbina Colentuma se ne zna.

U XIII. st. na otoku postoje dva naselja - Veliko Selo (Villa Magna), danas Murter, i Jezera. Stari dokumenti kazuju, da je godine 1298. imao 203 stanovnika. U Murteru i ostalim naseljima na otoku sve do XVIII. st. njegovale su se glagoljica i bosančica što dokazuju sačuvani stari župni dokumenti iz tog vremena. Godine 1866. osnovana je najstarija pučka knjižnica u Dalmaciji, koja je imala važnu ulogu u narodnom preporodu. Osnovna škola i pošta otvoreni su 1877. godine, a 1910. godine osnovana je Uljarska zadruga. Mjesta Betina i Tisno nastali su u doba turskih provala u šibensko područje u XVI st. Srednjovjekovni Murter je nastao na prostoru današnjeg Sela, podalje od mora, dok je luka Hramina formirana mnogo kasnije, u trenutku kada su Murterini postali, otkupom posjeda, najbrojniji vlasnici kornatskih otoka. Do njih su mogli samo brodom, pa je za to trebala i odgovarajuća lučka infrastruktura.